U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod postavljena je 13. siječnja 2010. izložba Povijest izuma od kotača do računala. Izložba je postavljena prema istoimenoj knjizi Edwarda de Bona, organizirana je u 5 skupina: Čovjek se kreće, Čovjek stvara, Čovjekov život, Čovjek radi i Ključni izumi.
Izložba obiluje predmetima: mogu se tako vidjeti predmeti koji više nisu u uporabi ili se rabe vrlo rijetko: pisaći stroj, nalivpero, long-play ploča, pješčani sat, polaroidna kamera… Zastupljeni su i predmeti koji su i danas u svakodnevnoj uporabi, samo su u odnosu na vrijeme kada su izumljeni - usavršeni: čamac, avion, knjiga, olovka, naliv-pero, televizija, novine, telefon, kemijska olovka, baterija, plastika, elektromotor, žigice, instant-kava, keramika, staklo, papir, kozmetika, dugmad, aspirin, igla sigurnosnica, cipele, patentni zatvarač, opeke, cement, sapun, svijeća, tapete, žarulja, termos-boca, naočale, antibiotici, aspirin, kišobran, brava, ključ, novac, kalendar, poštanske marke, šah, sjekira, mikroskop, zemljopisna karta, računalo…

Dio izloženih predmeta uradci su i vlasništvo korisnika Gradske knjižnice (Nenad Saboci), dio su nam pomogle skupiti radne kolegice (Ružica Junačko, Vesna Udovičić), nekoliko smo predmeta posudile iz Muzeja Brodskog Posavlja (Ivanka Bunčić, Ivanka Cafuta), a mnoge smo nabavile same.
Izložbom, koja je vrlo je zahtjevna za postavljanje radi velikog broja izložaka i teksta koji ih prati, nikako nisu mogli biti obuhvaćeni svi predmeti, jer izuma je za bar još jedan postav. Izložbu prati katalog.

Većina izuma poboljšanje je onoga što je već postojalo. Izložbom smo podsjetili na predmete koji su u svakodnevnoj uporabi, a da nismo ni svjesni da su sve to nečiji izumi. Hvala izumiteljima što su nam olakšali život.
Doba izuma još nije završeno. Zato je svima važno da se pitaju neobična pitanja o običnim stvarima.
Izložbu je moguće razgledati do 31. ožujka 2010.

 

 

 

Izložbu priredile:

Mirna Grubanović i Ana Tomičić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Božić je blagdan koji univerzalnošću svoje poruke briše granice kultura i religija i otvara vrata božićnog slavlja svim ljudima dobre volje.

Umjetnost nas vodi prema drugačijem doživljaju Božića i nas samih. Ta drukčija perspektiva pretpostavlja stvarnog čovjeka, onog koji okreće svjetlo prema sebi, baš kao što se i umjetnik morao okrenuti sebi da bi iznjedrio svoje umjetničko djelo. Takva umjetnost izrasta u dušama onih koji Božić doživljavaju kao priliku za susret sa sobom i svojim bližnjima, za propitivanje svog odnosa prema drugima i svoje uloge u svijetu.
Promatran iz šire kulturološke perspektive, Božić je odavno izašao iz usko crkveno-obrednih i narodno-običajnih okvira. Svojom simbolikom utjecao je na razne vidove stvaralačkog izražavanja u umjetnosti: od literature, glazbe, likovnosti, kazališta i filma do masovnih medija.
“Film postaje način izražavanja, baš kao druge umjetnosti poput slikarstva i književnosti. To više nije samo spektakl... Film je postao vizualni jezik, medij u kojem umjetnik može izraziti svoje ideje, opsesije i osjećaje baš onako kako ih može izraziti u eseju ili romanu.“, govorio je Alexandre Astruc, jedan od utjecajnih teoretičara filma svog vremena.
Kroz filmove odabrane za ovu izložbu, pored same umjetnosti u svakom njenom obliku, veličaju se ljudske osobine i prave moralne vrijednosti koje su izgubljene ili se gube i koje treba nastojati vratiti. Odabrani su najljepši i najreprezentativniji kadrovi, a svaki kadar u filmu je i fotografija koja nosi osobnu priču i poruku.
Filmovi „Divan život“, „Božićna pjesma“ i „Sretan Božić“ koji su odabrani za ovu izložbu promiču suptilan i topao doživljaj Božića, odnosno osjećaje koje ovaj blagdan nosi u sebi.

 

Autorica izložbe:
Sanja Vuleta

 

 

 

 

 

 

 

 

Berlinski zid koji je podignut 1961. kako bi odijelio Njemačku Demokratsku Republiku od Savezne Republike Njemačke, desetljećima je bio simbol željezne zavjese između zapadne Europe i Istočnog bloka. Svrha zida je bila onemogućiti prijelaz između Istočne i Zapadne Njemačke. Taj zid je bio oličenje Hladnog rata.
Prije točno 20 godina, 9. studenog 1989. Njemačka Demokratska Republika našla se u fokusu svjetske javnosti. Taj dan ušao je u povijest, kao dan kada je pao Berlinski zid.

Rušenjem zida započeo je istinski proces europskog ujedinjenja, koji će biti okončan tek kad zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Europske unije. Ljubav naroda prema slobodi, mirne revolucije 1989. otvorile su narodima istočne Europe mnoga vrata, promijenile kartu Europe i svijetu priskrbile nove šanse.
U nazočnosti mnogih svjetskih vođa Njemačka slavi 20. godišnjicu pada Berlinskog zida.

Gradska knjižnica i Gimnazija "Matija Mesić" u suradnji s Goetheovim institutom iz Zagreba, postavili su izložbu "Mjesno vrijeme".

Cijenjeni korisnici Knjižnice, ovu opsežnu izložbu o padu Berlinskog zida možete pogledati svaki dan u prostorima Gimnazije i ulaznom dijelu Gradske knjižnice.

 

 

Vesna Udovičić
Ljiljana Crnogorac

 

 

 

 

U Mjesecu hrvatske knjige 2009. i Međunarodne godine astronomije, u Gradskoj knjižnici možete pogledati tematsku izložbu Zemlja i svemir .

Želja nam je da uz ostale programe u Mjesecu hrvatske knjige i na ovaj način približimo astronomiju našim korisnicima.

Vesna Udovičić

 

 

 

 

U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod 10. rujna 2009. otvorena je izložba "Genije Supermandleki", uglednog hrvatskog crtača stripova, pjesnika, humorista i dizajnera Ivice Bednjanca.

Dječji odjel Gradske knjižnice ju je priredio u suradnji sa samim autorom i udrugom ljubitelja stripa iz Osijeka "StripOs" a na poticaj brodskog "stripoljupca" Aleksandra Lukića koji je na otvorenju govorio o ulozi Ivice Bednjanca u hrvatskom stripu i djelatnice Dječjeg odjela
Darije Mataić Agičić.Ovaj nesvakidašnji događaj, uz izniman značaj i veličinu samog autora, novina je i za Gradsku knjižnicu, odnosno Dječji odjel kojem je nakana bila afirmacija ove devete umjetnosti te poticanje kreativnosti i stvaralaštva, multikulturalne komunikacije mladih a i jačanje kulturnog, medijskog i javnog interesa za sam strip i ovaj vid umjetnosti. Samo prisustvo autora te spoznaja o prisustvu velikog broja orginalnih uradaka bili su dovoljan motiv za posjet odraslih, a djeca... gledajući Lastana, Duricu, Genija, Nježnog, nisu prebirala po možda tek stečenom znanju o stripu kao slijedu naracijom povezanih prizora i o vremenskoj dimenziji koja se ostvaruje nizanjem kadrova već su percipirali samo junake koji trenutno obilježavaju njihovo odrastanje.

Do 30. rujna 2009. izložba će biti postavljena u prostoru Gradske knjižnice.

 

 

 

Slavonski Brod je grad na rijeci.

Oduvijek su Brođani živjeli sa svojom rijekom, plovili njom, nekad žito mljeli, ribe pecali i kupali se.

Naprosto, Brođani Savu vole.

Za vrućih ljetnih dana stari su Brođani hrlili k rijeci Savi da se u njoj osvježe.

Velik dio građana, osobito iz središnjeg gradskog područja, služi se Repićevim kupalištem,

koje je tih vrućih ljetnih dana bilo i pretrpano kupačima, dok su ostali građani odlazili na Poloj,

to jest na veliku pjeskovitu plažu izvan grada, u donjem zavoju Save, piše Josip Berka u uspomenama "Iz mladih dana".

Početkom prošlog stoljeća Sava je bila bistra rijeka koja je Brođane mamila na obalu, ne samo ljeti nego cijele godine.

Srebropjena, kako su je često nazivali pjesnici,

najživlja je bila u sezoni kupanja koja je počinjala s prvim zrakama svibanjskog sunca.

Na njoj se nije samo kupalo nego se i >španciralo<, kartalo, pjevalo, glumilo, zavodilo...

Brođani su se kupali na klubu kod mosta, na "Adi", "Poloju", kod granika na "Žutoj zemlji",

kod mlinova na Šlajsu, preko Save u "Africi", a nakon Drugog svjetskog rata i na " Matinom kupalištu".

Sanja Vuleta
Ružica Bobovečki

 

 

 

 

 

 

 

U povodu Dana grada (16. svibnja) i Dana knjižnice (26. svibnja) postavljena je u u holu Knjižnice izložba Grad i Knjižnica u fotografskom objektivu i pjesničkoj riječi. Izložba pokazuje brodske kadrove iz objektiva gospodina Ivana Crnkovića: magnolija ispred Strojarskog fakulteta, park oko Crkve Presvetog Trojstva i Samostana, Tvrđava, šetališta, Gradska knjižnica… Izabrane su pjesničke riječi o gradu i njegovim znamenitostima sljedećih autora: Marija Korać-Rukavina, Hugo Badalić, Dragutin Tadijanović, Zoran Hrkač, Stanislava Čarapina i Vinko Brešić. Izložbu čini i izbor fotografija s raznih programa i aktivnosti koji su održani u zadnjih nekoliko mjeseci u Gradskoj knjižnici, na kojima se mogu prepoznati brojni naši sugrađani.
Zahvaljujemo fotografu Crnkoviću što je svoje autorske fotografije ustupio Gradskoj knjižnici!
Pozivamo zainteresirane za zavičaj i zavičajnike da pogledaju izložbu.

 

Mirna Grubanović
Ana Tomičić

 

 

 

 

 

 

Dani hrvatskoga jezika kulturna je manifestacija utemeljena odlukom Hrvatskog sabora 1997. na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.
Dane hrvatskoga jezika koji se svake godine obilježavaju od 11. do 17. ožujka Gradska knjižnica obilježila je izložbom i kvizom.
Izložba naglašava da je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika borba je za hrvatski jezik, njegov samostalan razvitak bez ičije nadređenosti, borba da hrvatski narod svoj jezik naziva vlastitim imenom.
Tekst Deklaracije prihvaćen je 13. ožujka 1967. u Matici hrvatskoj, javnim dokumentom postala je 17. ožujka 1967. na stranicama Telegrama. Tekst su sastavili: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Slavko Pavešić, Slavko Mihalić, Tomislav Ladan i Vlatko Pavletić, a potpisalo ga je 18 institucija.
Izložba očituje što je pozitivno i negativno donijela Deklaracija: Deklaracija je izvanredno važan događaj u povijesti hrvatskoga jezika i hrvatskoga naroda, a hrvatski narod i njegova inteligencija izdržali su te nasrtaje i nisu poklekli. To je bila velika pobjeda, i tu je veličina Deklaracije.
Još šest godina nakon donošenja Deklaracije Matica hrvatska nasilno je onemogućena, njezine su prostorije zapečaćene, imovina rasparčana, prvi puta poslije gotovo sto i pedeset godina od njezina osnivanja.
Deklaracija je nagovještaj kasnijeg razlaza među 'jugoslavenskim narodima', ona je 'generalna proba' za Hrvatsko proljeće, s njom je zaživjelo uvjerenje da se mogu organizirati pobune širih razmjera.
Ono što je Deklaracijom započelo, ostvareno je osamostaljivanjem Hrvatske kao posebne države 1990.

 

Mirna Grubanović
Ana Tomičić

 

 

 

 

 

 

 

Da bi samo jednim dijelom našem oku približili neograničenu snagu renesansnog duha, u Gradskoj knjižnici postavljena je izložba povodom 445 godina smrti jednog od najsvestranijih i najgenijalnijih umjetnika svih vremena, MICHELANGELA BUONARROTIA.

Renesansa je jedna od najznačajnijih razdoblja u povijesti umjetnosti, tako da gotovo i nema čovjeka koji nije čuo za velike majstore kao što su Leonardo da Vinci i Michelangelo. Svoj je vrhunac renesansa doživjela u 15. i 16. stoljeću u Italiji, u gradovima, Firenci, Rimu i Veneciji. Međutim, najveća dostignuća renesanse vezana su za grad Rim, gdje su zbog papine velikodušnosti stvoreni neusporedivi uvjeti za rad velikih majstora kao što su Michelangelo i njegovi suvremenici.
Otuda i narudžba pape Julija II za izradom vlastite grobnice, a potom i za oslikavanjem svoda Sikstinske kapele. Cijeli je svod, Michelangelo, pod naletom gnjeva i borbe s okolinom, a prije svega u zanosu nadahnuća oslikao za manje od četiri godine (1508.-1512.). U stotinama je likova opisao gotovo sve od postanka čovjeka do njegova pada, stvaranja i uništenja svijeta. Nadalje, izložba predstavlja Michelangela u svojim najznačajnijim djelima, jer kao renesansni slikar, arhitekt, kipar i pjesnik zaista dojmljivo ukazuje da se radi o istinskom i pravom kultu ličnosti.

 

"Da ljudi samo znaju koliko sam naporno radio da bih postao majstor,
moja djela ne bi izgledala uopće toliko čudesno"

Michelangelo Buonarroti

 

Ružica Bobovečki
Sanja Vuleta

 

 

 

 

U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod postavljena je izložba Tradicijski i moderni suveniri Grada Slavonskoga Broda u suradnji s Turističkom zajednicom Grada.

Suvenir je proizvod karakterističan za kraj u kojem se prodaje posjetiteljima kao uspomena na posjet. Suvenir je - prema tome - izravna veza s kulturnim identitetom zemlje u kojoj je kupljen. Kao ukrasni predmet darujemo ga dragim osobama ili ga zadržavamo kao uspomenu.
Izložba počinje zlatovezom, slavonskim znamenom i znakom prestiža. Nastavlja se raznim tehnikama ukrašavanja stakla: pjeskarenim i oslikanim flašama raznih oblika i namjena, što će u nekima pobuditi sjećanja na kicošku mladost. Slijede oplećak s maramom vezenom motivom jagode, šlingana jastučnica i peškir. Tradicijskim suvenirima čuvamo i njegujemo naslijeđe, upozoravamo na vrijeme koje nestaje.
Od modernih suvenira izdvajamo repliku narukvice rimskog nakita, dukate, CD-ove, pepeljaru, kape, ukrasne vrećice… U skoro očekujemo nastanak novih zanimljivih suvenira.
Ovom izložbom još smo jednom dali na važnosti našoj zavičajnosti.

 

Mirna Grubanović
Ana Tomičić

 

 

 

U POVODU BOŽIĆNIH I NOVOGODIŠNJIH BLAGDANA POSTAVLJENA JE

IZLOŽBA SVETIH SLIČICA "IZ MOLITVENIKA NAŠIH BAKA"

 

 

 

Vesna Udovičić

 

Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju pokraj Slavonskog Broda 4. studenog 1905. U Zagrebu je počeo studirati šumarstvo, a onda je prešao na studij književnosti i filozofije te diplomirao 1937.
Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika od 1964. do 1965. Uredio je brojna kritička i druga izdanja, djela hrvatskih pisaca 19. i 20. stoljeća, preveo mnogo pjesama stranih pjesnika i sastavio nekoliko knjiga antologija.
Knjige pjesama i pojedine pjesme prevedene su mu na 20-ak jezika. Prvu pjesmu Tužna jesen objavio je 1922. Za života je objavio više od 500 pjesama u 20-ak zbirki te priredio nekoliko izdanja svojih izabranih i sabranih djela.
Nazvan „živim klasikom hrvatskog pjesništva“ i „pjesnikom-institucijom“ Tadijanović se nametnuo kao norma i kao standard s osobitim utjecajem na pjesničke naraštaje. O popularnosti njegove lirike na svoj način svjedoči stalno zanimanje stručne i najšire čitateljske publike te brojna ponavljanja izdanja njegovih knjiga.

 

 

Mirna Grubanović
Ana Tomičić

 

 

 

 

 

Čovjek od teatra sprema urotu naziv je izložbe koja je u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod postavljena u povodu obilježavanja 500. obljetnice rođenja Marina Držića Vidre, jednog od najvećih hrvatskih pisaca renesanse.
Izložba započinje biografskim podacima i prikazom Držićeve osobnosti, pri čemu je naglašena njegova svestranost. Slijedi činjenica kako ne postoji njegova slika, objašnjenje njegova nadimka Vidra, kao i optužba da je plagijator. Autor je potekao iz Dubrovnika čije su pojavnosti inspiracija za njegova djela, a sve je upotpunjeno dubrovačkim prizorima i kartom.
Držićevo vrijeme - renesansa prikazano je slikom i riječima: renesansni pojam ženske ljepote dan je kroz lik Cvijete Zuzorić, prikazan je renesansni duh, a kićenost toga vremena vidi se u odjeći (sluškinja, dama, vojnik). Posebno je naglašen renesansni hedonizam, težnja za razonodom i užicima, čemu su se u 16. stoljeću radovali mladi ljudi.
Središnji dio Držićeva djela odnosi se na njegove kazališne komade. Dramska djela prikazana su kroz prizore s dasaka koje život znače s naznakom predstave i godine kada je djelo izvedeno. Može se saznati način na koji Držić piše: životna je iskustva stjecao iz knjiga, kod kuće i u svijetu i prenio ih na naše tlo.
Znatna pažnja posvećena je i uroti. Motivi za urotu kriju se u Držićevu domoljublju jer se protivio kočenju pomorstva, grane kojom su se bavili pučani.
Sam kraj izložbe oslikava atmosferu Držićeva djela: šalu, vedar i veseo smijeh. Iz njegova djela izdvojene su neke poslovice, dvosmisleni dijalozi… Posebno ovaj dio izložbe pogledati trebaju oni koje zanima renesansno udvaranje.

 

Mirna Grubanović
Ana Tomičić

 

 

 

 

 

 

Lov i lovstvo podrazumijeva prije svega, njegovanje ljubavi prema divljači i prirodi kroz aktivnosti uzgoja i zaštite divljači, a tek onda kroz lov, odnosno bavljenje u okvirima planskog, racionalnog korištenja divljači kao prirodnog bogatstva, koje je samo djelomično obnovljivo.

Lovačka djelatnost se sve više usmjerava na očuvanje i održivi razvoj divlje faune i u tome su lovci nezamjenjivi. U tom smislu je i lov etičan onda kad je prirodan, kada nije suludo ubijanje i nerazumni konzumizam.

Ružica Bobovečki
Ljubica Mirković
Sanja Vuleta

 

 

 

 

Navijački žar, aktualna i očekivana nogometna groznica nisu mogli ostati nezamijećeni u svim oblicima i strukturama života.
I Gradska knjižnica Slavonski Brod željela je svojim korisnicima prirediti prigodnu izložbu ili, bolje rečeno, kutak pod naslovom Svi volimo nogomet.
Rečeno - učinjeno.
Osim biografija poznatih nogometaša i ostalih knjiga koje govore o nogometu, u kutku se mogu pronaći gol, lopta, dres, šal i kapa...
Dolazak u Gradsku knjižnicu Slavonski Brod izuzetna je prilika da unuk svom djedu pokaže kako zabiti gol.
Uz posuđenje knjige ili slikovnice tko može odoljeti nogometu ?

 

Ružica Bobovečki
Sanja Vuleta
Mato Njivojda
Iva Šokčević

 

 

 

 

U povodu Dana Gradske knjižnice Slavonski Brod 26. svibnja 2008., kada se slavi 60 godina rada i 10 godina rada u prostoru obnovljenom nakon ratnih razaranja, postavljena je izložba 60 godina u 60 prizora. Sve te podatke sadrži uvodni plakat koji i vizualno povezuje 1948. i 2008.

Svih 60 godina Gradske knjižnice Slavonski Brod kronološki je prikazano slikom kroz desetljeća: od osnivanja, preko ratnih razaranja, do Knjižnice danas.

Osnivanje Gradske knjižnice i prve godine rada predstavljaju fotografije koje su odraz vremena i tadašnjeg poslovanja. Izloženi su i uporabni predmeti: 1. knjiga inventara, 1. knjiga članova, Vjesnik bibliotekara iz 1950., stari klasičan katalog, korisnički kartoni, pozivnice, iskaznice… Već 60-ih godina počinju se odvijati u prostorima Knjižnice kulturni događaji.
Fotografije 70-ih dalje svjedoče o raznovrsnim programima: kvizovima znanja, izložbama, susretima, a obilježje je i nabavka bibliobusa. Knjižnica se tijekom 80-ih godina razvija, prostor se poboljšava, fond se povećava.

Ratna razaranja 1991. i 1992. naglo i okrutno prekidaju zamah u razvoju Knjižnice. Prikazana su sama ratna razaranja, požrtvovno spašavanje građe, rad na drugim lokacijama (tijekom 6 godina), obnova knjižnice, selidba građe i svečano otvaranje 26. svibnja 1998. Unatoč stalnoj ratnoj opasnosti zaposlenici Gradske knjižnice svojim kontinuiranim radom nastojali su i u teškim uvjetima držati korak sa strukom koja je otišla naprijed u ratom nepogođenim krajevima.

Knjižnica danas vodi vas kroz sve odjele, zbirke i prostore. Tekst i fotografije pokazuju napredak u razvoju knjižničnog poslovanja, kulturnih događaja, predavanja, izložbi, brojne usluge i sadržaje. Predstavljena je i izdavačka djelatnost Knjižnice: brošure, katalozi izložbi, pozivnice, obilježivači…, kao i raritetna izdanja i izdanja Zavičajne zbirke Brodensia.

Izložba završava kronologijom rada Knjižnice i popisom svih zaposlenika, a prati ju katalog izložbe s važnijim datumima u povijesti, a svi ga zainteresirani mogu naći u predvorju Knjižnice, gdje se izložba nalazi.
Pažljivim razgledanjem izložbe mogu se u mladim danima prepoznati mnogi naši sugrađani.

Mirna Grubanović
Ana Tomičić

 

 

 

 

S željom da se ugoda čitanja prenese u prirodno okruženje, a i da se priroda obogati knjigom, postavljena je izložba "S knjigom u prirodu". Uz prigodne tekstove, još je važnija spoznaja da s koricama od sunca i mjeseca , zemlja je prekrasna knjiga.

 

Zađite u knjige
i ...kao da ste zašli u rasadnik treperavih klica,
koje samo uz nježno čavrljanje
kiše i sunca nađoše smiraj duše.

Pođite s knjigom
u hladovinu zelenog lista
da osvježite svoje misli
znanjem i tišinom.

 

Veselite se knjizi u prirodi,
kao što se potok veseli svojim žuborom
jer i knjiga je kao voda;
uvijek si sama utire put.

 

Ružica Bobovečki
Sanja Vuleta

Druga po redu "Montažina slikarska radionica" s temom "Radnik", projekt namijenjen djeci predškolskog uzrasta koji je ĐĐ Montaža pokrenula u sklopu svojeg programa suradnje s obrazovnim ustanovama, okupila je ove godine više od 400 djece iz 10 vrtića s područja naše i susjednih županija.Radionica je trajala do kraja ožujka, a tijekom travnja 20 namaštovitijih radova je izloženo na Odjelu za odrasle Gradske knjižnice kao i na web stranici ĐĐ Montaže, a putem anonimnog glasanja bit će izabrani pobjednici.

Glavna nagrada je izlet za cijelu pobjedničku skupinu i posjet slavonskim eko-imanjima, za tu nagradu se natječu slijedeći vrtići:

 

U tjednu od 14.-18. travnja, od kada traju svečanosti "Svijeta bajki", bit će raznovrsnih i bogatih programa radosti i ljubavi namijenjenim djeci.

 

Nadahnuti Ivanom i njenim djelom u ulaznom dijelu Knjižnice postavili smo izložbu "Iz života Ivane Brlić-Mažuranić".
U Ivaninom tjednu otvorit ćemo još više svoja vrata Vama dragim korisnicima, i svim gostima malim i velikim.
Posjetimo Knjižnicu barem u ovom Ivaninom tjednu te pogledajmo i sudjelujmo u nizu programa koji će ovdje biti pripremljeni.

 

 

Pod budnim voditeljstvom g-đe Elizabete Filajdić održana je dugo očekivana kreativna radionica s ciljem upoznavanja salvet-tehnike, koja, kao da je namjerno imala vezu s nadolazećim proljetnim vjesnicima. Cvjetni dezeni maćuhica na salvetama poslužili su kao idealan uzorak na keramičkim lončanicama ili tanjurićima, a sve ostale dezene bilo je lako uklopiti na različite podloge
(drvo, staklo). Učenice srednjih škola, te studentice Učiteljskog fakulteta zaista su imale priliku uživati u svim etapama upoznavanja, kao i rada ove zanimljive tehnike. U velikoj želji knjižničara Gradske knjižnice Slav. Brod kao organizatora ovih aktivnosti, svakako su još mnoge neistražene tehnike, koje će naći put do ruku mladih članova TEEN radionice Gradske knjižnice.

 

 

Matija Antun Reljković, najznačajnije je ime u slavonskom dijelu hrvatske književnosti XVIII stoljeća; prvi je slavonski pisac "svjetovnjak" i autor SATIRA najpopularnijeg djela stare slavonske književnosti.

Reljkovićevo književno djelo nastalo je u vremenu, u kojem je Slavonija - nakon stopedestogodišnje vladavine Turaka - bila uklopljena u Vojnu Krajinu.
U Satiru, Reljković desetercem narodne poezije poučava Slavonce kako da im zemlja postane onako uzorna kao što je u Njemačkoj (u kojoj se za sedmogodišnjeg rata našao u zarobljeništvu). Svojim djelom iznosi žarku želju za ekonomskim podizanjem rodne grude, a kroz to i kulturnom emancipacijom svoje zemlje od turskih upliva.
Reljkovićev SATIR živ i izražajan, prostonarodan, slavonski, ponegdje i grubi polubog, proizvod ravničarskih slavonskih šuma, djelo je nezaboravnoga prostonarodnog čara i slika jednog velikog botaničkog vrta koji se zove - SLAVONIJA.

Iako nam Matija Antun Reljković poručuje:
"Ako ti ne znaš za šalu, a ti ne štij SATIRA. knjige su kao i jedžeci: niki slatki, niki kiseli, a u nikima ima i paprike - kako tko miluje.
Evo indi, štioče slavonski, ova knjižica Satir.
Kazao sam ti uzrok zašto sam ju ovako imenovao: primi ju dobrovoljno kako sam ju i ja dobrovoljno tiskao, služi se njome i zdrav budi".

Stoga, upustimo se u cjelovitije istraživanje Reljkovićeva Satira. Naposljetku, shvatiti ga je i kao dug matične sredine prema njemu, što ga imamo i što smo se u njegovu krilu odgojili, jer Satir je neotuđiva baština ovoga podneblja.

 

 

Svake godine, 18. studenoga, u Vukovaru se okupi veliki broj ljudi iz cijele zemlje kako bi se dostojno obilježio ovaj povijesni dan kad je grad okupiran.
Predugo su njegovi stanovnici živjeli u paklu stotina tisuća projektila koji su ga razarali.
Branitelji Vukovara nisu žalili živote u obrani svoga grada.
Vođeni ljubavlju prema ovome gradu i njegovim žrtvama, a i Domovini Hrvatskoj priredili smo u našoj Knjižnici izložbu pod nazivom "Sjećanje na Vukovar".